Ivo Mijo Andrić
RADEKOVE STRELICE I
METE
Ladislav
Radek: IZABRANI RADEKIZMI, Studio Moderna, Zagreb i Matica hrvatska – Ogranak
Čakovec
Međumurski književnik Ladislav Radek
po godinama života svrstava se u red veterana, a po obimu i kvaliteti spisateljskog
djela, u velikane hrvatskog humora i aforistike. To potvrđuju njegove brojne
objavljene knjige, dobivene nagrade i zastupljenost u relevantnim antologijama,
zbornicima te Hrvatskoj književnoj enciklopediji.
U minulim desetljećima Radek je marno
punio rubrike humora i satire u listovima, časopisima i na radijskim programima
diljem Hrvatske i bivše zajedničke države. Njegov vedri stvaralački duh kružio
je zemljom južnih Slavena i uveseljavao radnike i seljake od rodnog mu
Mihovljana pa uzduž i poprijeko, sve do Jadranskoga mora. Poznajem i čitam
njegove spisateljske radove desetljećima, iako se nikada nismo sreli niti
zvanično upoznali. No, to nimalo ne umanjuje moje visoko mišljenje o njegovom
humorističkom djelovanju i neupitno vrijednom književnom djelu.
Ladislav Radek gotovo je cijeli
radni vijek, do umirovljenja, proveo u poznatoj tvornici 'Čateks' iz Čakovca.
Ističem to kao vrijedan primjer predanosti radu u privredi i stvaralaštvu kao
poslanju amaterskog kulturnog djelatnika. Malo je takvih primjera osoba koje su
spojile i uskladile dinamični radni i
duhovni angažman u dojmljivu cjelinu, ostvarivši zavidne rezultate na oba ta
područja gospodarskog i društvenog djelovanja. Utoliko prije i više zaslužuje
sve pohvale za ta iznadprosječna postignuća.
Kultni humorni i satirični radekizmi,
sakupljani i brušeni dugi niz godina, ukoričeni su i stavljeni na jednom mjestu
na uvid javnosti u knjizi Izabrani radekizmi. Riječ je o
naslovu koji okuplja više stotina stihovlja, epigrama i aforizama
sistematiziranih u cikluse pod naslovima: Poetski
satirikon; Circulus vitiosus; Iverje svakodnevice – aforizmi i maksime;
Amorizmi; Radekizmi kajkavizmi i Satirični horoskop. Svaki od tih ciklusa
sadržava izbor iz obimne objavljene građe od preko pet tisuća satiričnih
radekizama.
U prvom ciklusu nalaze se kratke
duhovite pjesme koje se bave temama iz svakodnevnog života ljudi našega kraja.
Njihovo etničko i zemljopisno porijeklo tu nije bitno, koliko je bitno
postupanje u različitim situacijama kroz koje prolaze da bi osigurali
egzistenciju vlastitih obitelji i opstojnost u sredini u kojoj su se zatekli.
Radek taj svoj poetski diskurs završava pjesmom Lavež u kojoj, bez lažne skromnosti kaže: Znam da kao pas u prazno na mjesec lajem. Pa ipak se kajem, gajeći bar
nadu da lopovi uz lavež ipak nešto manje kradu!
Drugi
i po obimu najveći ciklus sadrži izabrane epigrame koji su nosivi stupovi
njegovog humorističko-satiričnog stvaralaštva. Tu je on svoj na svome, suveren
kao novostvorena hrvatska država, prije njezinog ulaska u Europsku uniju. Pa i
kad se ona odrekla dijela svoje suverenosti, Ladislav Radek je ostao vjeran
svojoj izvornoj i nedjeljivoj ljudskoj
suverenosti koja štuje druge i tuđe, ali svoje čuva kao zjenicu oka u
vlastitoj glavi. Pisca ne muče dileme kao državotvoritelje opisane u epigramu
pod naslovom Tranzicija u kome kaže: Previše traljavo mi biramo stranu; s nogom u
Europi, a s glavom – na Balkanu. Možda baš zbog toga imamo situaciju kakva
je opisana u epigramu Naš jad i bijeda, koji
ironično i satirično vidi i promišlja ulogu hrvatskih prodanih duša i
nacionalnih bogatstava. Stranci naše
blago pecaju na mitske udice. A prodane naše duše nosom im brišu guzice. U
takvom ozračju i rasipništvu, uz epigram naslovljen kao Podmazivanje, bjelodano je jasno da … Bogati moćni podmazivati znaju, pa do cilja lakše stižu. Siromašni pak
bez maziva kroz život jedva gmižu. Na kraju svega slijede epigramske Nagrade i kazne, u kojima Radek i
jednima i drugima poručuje: Premalene su
nagrade za dobra ljudska djela. A još su manje kazne za ljudska nedjela. Prvi
su, nažalost, kod nas za vrijedan doprinos malo nagrađeni, a drugi su za
zločine protiv vlastitog i drugih naroda, još manje kažnjeni. Tako je to kad je
jednima vlast obična ljudska čast, a drugima gramziva i pohlepna slast.
U trećem ciklusu izložen je izbor
aforizama i maksima koje se bave nama i našim manama. Vrline ne spominjem jer
one služe apologetima za veličanje lika i djela hrvatskih velikana i inih
tlačitelja naroda iz prošlih i novih vremena. Uz njih i onih koji su skidali
vrhnje iz svačije zdjele da bi stekli sve ono što požele. Te i takve teško je
dovesti u ljudski sklad i red, jer oni ne vide i ne osjećaju nikog izvan sebe.
Njima aforist posvećuje aforizam koji kaže: Lakše
je zaluditi milijune ljudi, nego urazumiti jednog idiota. U nas takvih ima
na raznim položajima i na različitim dužnostima. Mogu se bez ikakve dvojbe, po
aforističkim kriterijima, svrstati u dvije grupe i ustvrditi da … Jedni miluju krunicu, a drugi pak vape za
krunom. I jedne i druge Radek podsjeća kako smo … Vjekovne sne dosanjali. Vrijeme je za buđenje. I opominje aforizmom
koji kaže: Kada vlast oboli, tada ne
koristi ni narodni lijek. Izbori nisu efikasan lijek za teško oboljelu
vlast, jer … I trezven narod može
izabrati pijane dužnosnike. Zato se aforist s pravom pita: Ne znam zašto smo mi izabrali njih, a oni su
samo za sebe?! I na vlastitu odgovornost zaključuje kako … Neki progledaju tek nakon ćorava posla.
Amorizmi
se, kako sama riječ kaže, bave ljubavnom tematikom na epigramski i aforistični
način. U njima se razmatraju pitanja nevinosti, nevjere, idolatrije i raznih
tipova amorovih strijela. Da bi se izbjegle nevjere i mnogostruka ljubavna
razočarenja, aforist daje jedinstvenu preporuku koja glasi: Onaj koji se u ljubavi boji nevjere, neka za
vjernost psa izabere. Pravi vjernici znaju da … Samo Bog ljubi bez preljuba. A ljudskoj vrsti jasno je da … Mladost drži naoštrenu Amorovu strijelu, a
starost pak čuva samo prazan luk. Ili, kako bi se u narodu reklo: Puna puca, a
prazna ne puca. Držim da iz toga nije potrebno izvoditi odgovarajuće rime ni
nova neprilična stihovlja.
Radekizmi i kajkavizmi tvoreni su kajkavskim
narječjem koga vrijeme sve više briše iz
našeg govora. A sa europeizacijom i anglizacijom, za očekivati je, da će ga
biti još manje. Zato se Ladislav Radek kroz epigramizaciju zalaže za očuvanje
makar na daleko poznatog međimurskog jala
za koga kaže: Tusti i debel je
međimurski jal. Međimurec pak veli da bo ga ipak na nigdarevo prodal!
Satirični horoskop donosi epigramski
osvrt na horoskopske znakove. Za ilustraciju a ne za lustraciju, navodim samo
strofu a ne katastrofu, koja se odnosi na Strijelca,
a koja glasi: Uzalud na sve strane
strelice tvoje lete, ti plašiš dobre ljude, a ne pogađaš prave mete. A
krive mete, ko-mete, vazda se izmiču kad strijele na njih lete. I tako završe
bez ikakve štete!.
0 коментара:
Постави коментар