"ŠIPKOVA" VLADA (8)
Pokažite nam
državu, čije je ministarstvo prosvete, u prvom - izvršilo reformu drugog
školskog polugodišta! Neka iziđe na crtu nobelovac, koji je uniformisao učenike
u reformske oranž-kravate i tregere i tako anulirao njihove porodične socijalne
razlike i krčanje creva učenika sa praznim probavnim traktom!
Zahvaljujući
masovnim reformama obrazovnog sistema, naše škole i fakulteti najveći su
izvoznici. Kakav "Hestil", kakav "Fiat"!? Tonažno,
strukturno, a naročito po finansijskim gubicima, eksport naših mozgova šampion
je do panja. Preko 30.000 komata godišnje šutnemo gratis preko
"grane"!
Ovde uvek ima opozicione bagre, koja traži
dlaku u jajima, iako su ambalažirana u reform-kesu: ko će kaliti čelik u
Smederevu, ko će turirati kragujevački četvorotaktni motor sa unutrašnjim sagorevanjem,
kad su svećice naše pameti naštelovane na spoljašnje varničenje po Nemačkoj,
Austriji, Kanadi...? Može biti da reformatorski udarnici našeg Ministarstva
prosvete, u svojim đačkim danima, nisu pazili na časovima "Srpski jezik i književnost", kad se obrađivala nastavna
jedinica o poeziji Alekse Šantića, "Šipkovog" kandidata za ministra
prosvete:
Još 1903. godine
gospodin Šantić vidovito predviđa da ćemo svake godine jadikovati zbog izvoza 30.000 komata mladih i
pametnih:
"Ostajte ovdje!... Sunce tuđeg
neba
Neće vas grijat ko što ovo grije.
Grki su
tamo zalogaji hljeba
Gdje svoga nema i gdje brata
nije."
Za razliku od
našeg Ministarstva prosvete, gospodin Šantić tražio je i našao uzrok masovne
bežanije. Izišao je na brodsko pristanište i
postavio poetsko anketno pitanje odlivajućim i plivajućim putnicima:
"A zar
vam zavičaja nije žao?"
Odgovor
putnika-namernika i davljenika bio je jasan i jednoglasan:
"Žao
je, brate... Bog mu sreću dao!
No hljeba
nema... Zbogom! Hljeba... Hljeba..."
Očekujemo od gospodina Šantića da štancuje reforme
obrazovanja u rodoljubivo-poetskoj koprodukciji sa resorima privrede i
zapošljavanja. Dok smo rekli "keks na eks", ima da kreiraju reformsku
poemu "Vraćajte se ovdje" uz refren: "Ako nema hljeba 'Sava'
sorte, eve vam ga reform-torte"! Koliko da se u domaju namame i vrnu kalioci
čelika i šteleri svećica naše četvorotaktne pameti.
No, predsednik
države upozorava na oprez: politička poezija i proza kreira se u nas pod
uticajem pivčuge i kapučina! Zato su nadležni organi, pod hitno, sproveli
bezbednosnu proveru i utvrdili da je gospodin
Šantić autor i vlasnik sumnjive sentimentalno-erotske strofe u pesmi
"Emina":
"S grane vjetar duhnu, pa niz pleći puste
Rasplete joj one pletenice guste.
Zamirisa kosa ko zumbuli plavi,
A meni se krenu bururet u glavi!"
Na žalost,
pokazalo se da pesnik nije prijavio nadležnoj agenciji svoju sklonost ka
koruptivnom bururetu. Mila majko, šta nam je činiti? Gde će nam duša, kad se
gospodin Šantić - u fazi i ekstazi burureta - priključi otvaranju modnih salona
i usaglasi svoje poetsko "vjeruju" sa
reformskim reklamnim sloganom: "Ko se oranž odeva - ne krče mu
creva"?
Nema problema!
Zamolićemo predsednika države da dopuni svoju izjavu: sve je to od pivčuge,
kapučina i burureta u glavi.
&via=stc_network)
0 коментара:
Постави коментар