SATIRIČAR JE MORALNI NEPRISTRASNI I NESVRSTANI KRITIČAR - INTERVJU SA TOMISLAVOM SUPEKOM

Intervju Dragutina Lončara, urednika hrvatskog časopisa za humor, satiru i aforistiku „Potepuh“ s aforističarem Tomislavom Supekom.

Bavite se humorom i satirom dugi niz godina. Kako gledate na sadašnji humor i satiru u Hrvatskoj?

Ne postoji način vrednovanja i adekvatne metodologije kojim bi se na pravi način tumačilo to bogato i kreativno književno polje. Hrvatska satira se ne doživljava kao ozbiljna književnost, što prevladavajuće uvjetuje i njenu prezentaciju i popularizaciju. No ipak, humor, satira i aforizmi imaju u Hrvatskoj dugu tradiciju. To je najbolje vidljivo iz knjige književnika Josipa Balaška „Hrvatska aforistika-1847. – 2018. – Antologijska zbirka“. Knjiga je tiskana 2019. godine, a na 380 stranica zastupljeno je 147 autora. Autor knjige uložio je ogroman trud u pronalaženju i odabir autora hrvatske aforistike.

Do sada ste izdali 12 humorističkih knjiga, od toga 8 knjiga aforizama. Kako bi definirali što je to aforizam?

Aforizam je prečac do istine. Ili aforizam je roman bez suvišnih rečenica. Ili aforizam je tona težine u pakiranju od jednog grama.

Vi ste jedan od inicijatora osnivanja Udruge hrvatskih aforista i humorista. Kako je doživljavate danas nakon dvije godine?

Udruga je krenula vrlo dobro. Ona je „razmrdala“ i probudila aforističku scenu u Hrvatskoj. Dogovor je da Udruga svake godine izdaje Zbornik aforizama, dosjetki, forizama, epigrama…

Godine 2018. izdali smo Zbornik „Zlatni rez“ u kome su bila zastupljena 24 autora – osnivača Udruge. Prošle godine smo izdali Zbornik „Biseri uma“. Ovaj Zbornik ima čak 62 autora što pokazuje veliki interes za ovu malu formu književnosti. U Hrvatskoj se godišnje objavi oko petnaestak autorskih knjiga humora i satire. Po mom mišljenju, moramo uložiti veći napor da dosegnemo prosječnu razinu kvalitete u regiji. Osim navedenog, Udruga dodjeljuje Povelju istaknutim dugogodišnjim stvaraocima. Godišnje se bira i nagrađuje najbolja knjiga godine. Članovima Udruge s više od 85 godina se dodjeljuju Zahvalnice za predano dugogodišnje stvaralaštvo. Kad smo kod zahvalnica treba reći da članstvo Udruge većinom čine satiričari starije životne dobi. Za budućnost hrvatske aforistike, od presudne je važnosti popraviti starosnu strukturu Udruge, uključivanjem u rad što više mlađih članova. To se između ostalog postiže organiziranjem večeri humora i aforistike po knjižnicama, književnim društvima i drugo. Udruga ima svoju web stranicu, a prije nekoliko mjeseci počeli smo mjesečno izdavati elektronski magazin „UH i AHA“, a do sada su izašla tri broja.

Kako objavljujete svoje radove u hrvatskim medijima?

Moram odmah naglasiti da se Ministarstvo kulture RH maćehinski odnosi prema ovoj vrsti književnosti. Ne samo da financijski ne pomaže izlaženje humoristično – satiričkih listova, već ni ne otkupljuje tiskane knjige. Godinama u Hrvatskoj redovito izlazi samo „Potepuh“, jedini hrvatski časopis za humor, satiru, aforistiku i karikaturu. Časopis izlazi zahvaljujući uredniku i izdavaču Dragutinu Lončaru – čovjeku kojem je cjelokupna domaća scena zahvalna što je uz „Potepuh“ nekako preživjela. Postoji i nekoliko lokalnih listova koji izlaze-prikladno, jedanput godišnje. Više godina svake nedjelje Radio Split ima emisiju „Kad se smijah-tad i bijah“. Urednik i voditelj je poznati agilni književnik i aforist Mladen Vuković. Ova emisija je prošle godine proslavila 1100-to emitiranje.

Zašto su satira i aforizam sve popularniji?

To što su satira i aforizam našli plodno tlo govori o prilikama u našem društvu, gdje prisustvujemo rušenju svih općeljudskih vrijednosti, društvu gdje se poštovanje i slava ne stječu pameću i poštenjem. Aforizmi obrađuju ove teme: ljudska glupost, laži, lopovluk, tajkuni, političari, licemjerje, ratni profiteri, mediji, izbori, sudstvo, policija, EU, korupcija, bahatost, organizirani kriminal. To su teme koje zapravo i najviše muče i brinu naše ljude. Pisac aforizama mora sve te društvene neprilike, koje su često za plakati, pretočiti u jednu kratku duhovitu, smiješnu rečenicu. Aforizmi su kao lijek. Serviraju se u malim količinama. Satiričar je moralni nepristrani i nesvrstani kritičar. Ja sam davno napisao aforizam da je „Aforist opozicija i poziciji i opoziciji“.

Poruka aforistima i čitateljima za kraj?

Kolegama aforistima poručujem da pišu knjige, da surađuju u „Potepuhu“, Zborniku Udruge, splitskoj radijskoj emisiji „Kad se smijah tad i bijah“ kao i u internetskom časopisu Udruge hrvatskih aforista i humorista UHAH. . Poruka čitateljima je da čitaju napisano. Za njih imam ovu misao: Tko pročita Zbornik Udruge od korica do korica, može reći da je načitan čovjek.

Okvir

Tomislav Supek rođen je na Novu 1939. godinu u Iloku. Odmah po rođenju došao je u sukob s okolinom i godinu dana nije razgovarao čak ni sa svojim najbližima. O životu tada nije znao ništa, da bi sada to svoje početno znanje udvostručio. Školovao se na Ekonomskom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te Pitman College u Londonu. Radio je u Zagrebu, Londonu i Milanu. Unatoč svim školama još nije svladao „surfanje“ po Internetu. Još od gimnazijskih dana piše i objavljuje humorističko-satiričke priloge (Mladost Beograd, Modra lasta Zagreb).Najdraži aforizam na temu znanja mu je „Scio nescio“. Satiričke priloge objavljuje u „Studentskom listu“,“Kerempuhu“,“Ježu“,“Krokodilu“,“Punchu“,“Paradoksu“,“Semaforu“,dnevnom i tjednom tisku. Surađuje u humorističkim emisijama radio Zagreba, Beograda i Sarajeva. Do sada napisao 12 knjiga, od toga 9 knjiga aforizama. Dana 29. 11. 2008. godine proslavio je 50 godina od dobivanja prve književne nagrade „Mladost“ iz Beograda. U proteklih 62 godine satiričkog stvaralaštva broj inozemnih i domaćih priznanja je zadovoljavajući. Uvršten je u brojne enciklopedije. Prevođen je na engleski, talijanski i poljski. Vrlo drag mu je aforizam S.J. Leca: „Sve je u rukama čovjeka, zato ih treba često prati“.