Živko Prodanović
Ako nemaš sluha,
pjevaj u sebi.
Daleko od
mobitela, daleko od srca.
Digli bi oni
revoluciju, ali izvještaji s burze su vrlo optimistični.
Drvo se naslanja
na drvo, čovjek na čovjeka, a brbljivci na mobitel.
Freudov kutak –
doktore, pomozite. Netko u mojoj glavi stalno nešto brblja, a meni treba mir.
I pravo da se
bude u krivu treba uvesti u osnovna ljudska prava.
Ima i takvih
koji sucima daju iz taktičkih razloga.
Iz crne riznice:
nije avet kriva što u našem strahu uživa.
Kada pomisliš da
će trgovac prevariti kupca, on je to već napravio.
Kao novinar
upoznao sam rezne ljude. I bankare.
Ljudski je
griješiti. A je li onda ne griješiti neljudski?
Mi o vuku, a
njegov pregovarački tim na vrata.
„Muuu“ napisala
je svoj prvi stih mlada krava. I već misli da ju čeka pjesnička slava.
Na bogatoj i
ružno dobro stoji.
Na mladima, ma
kakvi bili, svijet ostaje ma kakav bio.
Najbolji je
srednji put. To je rekao srednji put.
Napredak! –
nekada je bio dvoličan, sada je troličan.
Nisu svi bankari
bezdušni. Ali to se može lako premostiti.
On se već
godinama bavi politikom. A i inače je nikakav.
Ona je mojih 5 do12.
Ono što je
mračno jednom svjetioničaru ne mora biti mračno drugim svjetioničarima.
Potpuno se
izgubio – pa se sada skita od kredita do kredita.
Prva laž rado je
savjetnik drugoj laži.
U nas je pravda
spora, ali neprimjetna.
Za budućnost se
hvata svakojaka prošlost.
0 коментара:
Постави коментар