NOVA KNJIGA VELIZARA RADONJIĆA PROMOVISANA NA " NUŠIĆIJADI 2024"

 „Gluva dolina“, knjiga satire Velizara Radonjića, promovisana na

„Nušićijadi 2024“ u Ivanjici.

ODUPRI SE – ODGLUPI SE

Kroz svaki aforizam, ali i kroz pesme i epigrame koji slede

provejava Radonjićev bunt protiv nepravde, korupcije, laži,

licemerja i želja da im se hrabro i beskompromisno suprodstavi. On

to i čini, ne misleći na posledice, jer kako sam jednom reče: „Satira

je kao pita. Ako nema jaja nije prava”.

Na ovogodišnjoj „Nušičijadi“, u nedjelju 25 avgusta u Ivanjici,

promovisana je knjiga satire GLUVA DOLINA, satiričara Velizara

Radonjića iz Podgorice. Dom kulture Ivanjica i „Nušićijada“ su ovu knjigu

izdali kao nagradu Velizaru Radonjiću za osvojeno prvo mjesto na

konkursu za najbolju neobjavljenu satiričnu priču na „Nušićijadi“ 2023.

godine. Knjigu su promovisali Milan Krunić, direktor Doma kulture

Ivanjica - izdavača knjige, Nebojša Nušić, praunuk Branislava Nušića -

osnivač i upravitelj „Nušić fondacije“ i Velizar Radonjić autor „Gluve

doline“. Odlomke iz knjige je kazivao Đorđije Tatić, glumac Korifej teatra

iz Kolašina.

Promociju je “otvorio” Đorđije Tatić kazivanjem Velizarovog

aforizma “Na početku bješe mrak. Onda reče Bog: Neka bude svjetlost. I

bi svjetlost. I opet reče Bog: Neka budu izbori. I bjehu izbori. A mi smo

glasali. I nasta mrak.” Ovim aforizmom počinje i knjiga. Njime nas autor

uvodi u šetnju Gluvom dolinom i podsjeća kako je nastao naš mrak.

Velizar Radonjić je jedan od najtrofejnijih satiričara Nušićijade,

podsjetio je Milan Krunić, predstavnik Izdavača. Na njegovoj „kartici“ u

arhivi Nušićijade piše da je na osam prethodnih Nušićijada dva puta

izborio plasman među najbolje, čije priče su objavljene u zbornicima;

dva puta je osvojio treću nagradu. Prošle, 2023. godine, Radonjić je za

priču IZBORI ZA CARA nagrađen Prom nagradom i izdavanjem knjige

satire.

Nušićijada ne bi bila Nušićijada bez Nušić fondacije i njenog

osnivaača i upravitelja Nebojše Nušića. Nebojša je ponovio ono što je

napisao u uvodnim napomenama Gluve doline:

"Velizarovo oštroumno zapažanje socijalnih prilika koje se

odražavaju na medjuljudske odnose koje je pretočio u svoje nagradjene

satirične priče obogaćuju našu NUŠIĆIJADU i čine je sadržajnijim

kulturnim dogadjajem!

Vreme u kome živimo prepuno nedostatka etike, empatije i logike

čini pisanu reč Velizarovu kao melem na nas, vrlo često zatečenim

dogadjajima koji nas okružuju.

Velizar je postao "doktor" socijalne medicine na našoj

NUŠIĆIJADI, stim da granice ove naše saradnje njegovoj poruci nisu

prepreka!”

KNJIGA KAO ANTIDOT

Uz podsjećanje da je imao sreću da mu se “desila Nušićijada”,

Velizar Radonjić ističe da je knjiga GLUVA DOLINA zbirka satiričnih

priča, aforizama i satiričnih pjesama. “Ali ne bilo kakvih priča, aforizama i

pjesama. Ovo je jednim dijelom i zbirka prestižnih nagrada na

festivalima humora i satire... na „Nušićijadi“ u Ivanjici, danima „Vuko

Bezarević“ u Pljevljima, Crnogorskom festivalu humora i satire u

Danilovgradu... a sve to za samo sedam godina koliko se bavim

stvaranjem satire... Na kraju knjige sam dodao i dramski tekst „KRST SA

PETOKRAKOM“. U ovoj drami, između scila i haribdi i uz Golgotu

svakodnevnice, nosim Krst sa petokrakom kao predskazanje“.

Osnovni podaci o Velizaru Radonjiću, onako kako to piše u njegovoj

kratkoj biografiji na kraju knige:

Velizar Radonjić, novinar i publicista u

penziji

Rođen 1952. godine u Jasenovi,

Opština Kolašin, Crna Gora. Živi u

Podgorici.

Izjašnjava se kao Crnogarc, ali mu to

nije profesija.

Radni vijek proveo u građevinarstvu

radeći na raznim poslovima na

građevinama, poslovima novinara i

urednika listova nekadašnjih

građevinskih kompanija, zatim na

poslovima tržišne promocije,

administrativnim poslovima, prodaji

nekretnina…

Piše članke, blogove i kolumne, kratke

priče, eseje i drame. Piše aforizme,

satirične pjesme i epigrame, satirične

priče i humoreske.

Krajem 2021. godine objavio kapitalno djelo - knjigu HRONKA

GRADITELJSTVA U CRNOJ GORI

Dobitnik je više prestižnih nagrada za satirično stvaralaštvo.

Piše latinicom. Čita i latinicu i ćirilicu.

I ako je pola vijeka gradio živi od penzije jer se nije ugradio.

Životni moto: RADIM DA BIH ŽIVIO. ŽIVIM DA BIH STVARAO.

Radonjić naglašava da je ova knjiga stvarana da upire prstom na

naše gluposti i nepočinstva, da nam otvara oči i bude antidot, protivotrov,

odnosno melem za sve naše omraze i čegrsti...

Za stvaranje satire, kaže Radonjić, pored lucidnosti i talenta, treba

imati i puno lične i stvaralačke hrabrosti. Treba imati jaja. Satira je kao

pita, ako nema jaja nije prava. Pri tome treba imati u vidu da nijesu sva

jaja za nasad i da se pilići ne izležu iz konzumnih jaja. Ni satira se ne

stvara od konzumnih jaja. Da bi se iz jajeta izleglo pile potreban je

pijevac.

PITA SA JAJIMA

Predgovor Gluvoj dolini je napisao, poznati satiričar Bojan Trn

Ljubenović iz Beograda. On je bio i predsjednik žirija na Nušićijadi

2023. godine koji je Velizara Radonjića proglasio pobjednikom konkursa

za najbolju priču.

U predgovoru, naslovljenom “PITA SA JAJIMA” Ljubenović kaže:

 “Velizar Radonjić je autentičan pisac, samonikla biljka među

odreda sličnim gustišem našeg nabujalog satiričnog rastinja.  To je prvo

što čitalac namernik zaključi nakon što pročita njegovu novu knjigu

„Gluva dolina“, sačinjenu od satiričnih priča, aforizama, pesama i

epigrama.

 Drugi utisak je da pisac vešto kombinujući teme, stilove, dijalekte i

karaktere, stvara posve zanimljive likove i obrte, začinivši svoje uratke

efektnim završecima koje čitaoca počesto obraduju, a još češće

iznenade…“

 Najjači utisak na Ljubenovića ostavile su Radonjićeve satirične

priče od kojih su mnoge nagrađene na festivalima širom bivše nam

zemlje iliti, kao se danas moderno kaže, „regiona“. Za jednu, pod

nazivom, „Izbori za cara“ i on je glasao na prošlogodišnjem konkursu

„Nušićijade“ u Ivanjici, ali je pažljivim iščitavanjem rukopisa stekao i nove

miljenice kao što su priče „Bal pod maskama“ , „Čujem lelek đe gore

prolama“ ili „Ko na Lovćen ak' imalo sjedi“.

Na izborima se desilo Čudo. U saglasju sa svjetskim trendovima

Vlast je promijenjena, a pobjednici, u saglasju sa lokalnom tradicijom i

praksom, ne priznaju pobjedu. Nije im jasno đe su pogriješili. Traže

trojanske konje u sopstvenim redovima, ali i konji nose maske pa se ne

zna ko je konj a ko pobjednik.

Pobjednici ne znaju šta će sa pobjedom, jedva su dočekali da je

uvale drugom. Prave Vladu ko što su nekad zidali Skadar. Sve što se

obdan dogovore, obnoć bi porušili. Kad god su se usaglasili o karakteru

buduće Vlade, posvađali bi se oko karaktera onih koji hoće da uđu u

Vladu, pa nova Vlada sve više liči na neželjenu trudnoću iz vanbračne

veze. Sluti na pobačaj. Zato i nova vlast i nova opozicija priželjkuju

Vladin abortus. Priželjkuju to i u Vladi, ali Crkva ne odobrava abortus, a

oni su se zakleli Bogom. Ustavom se samo služe. (Odlomak iz price “Bal

pod maskama”

Ljubenović konstatuje: „Iz samih naziva ovih priča neko neupućen

mogao bi da zaključi da je Velizar Radonjić samo crnogorski pisac.

Kamo sreće da je tako i da teme u koje njegovo satirično pero ubada

važe samo za Crnu Goru. Nažalost po nas ostale, muke su nam

zajedničke, slične jedna drugoj kao jaje jajetu, pa je Radonjić ne samo

crnogorski već pomalo ili poviše i balkanski, a bogami i evropski pisac.

Jer, što da Evropi bude lepše nego nama....

Predgovor Gluvoj dolini, Ljubenović završava riječima:

Kroz svaki aforizam, ali i kroz pesme i epigrame koji slede

provejava Radonjićev bunt protiv nepravde, korupcije, laži, licemerja i

želja da im se hrabro i beskompromisno suprodstavi. On to i čini, ne

misleći na posledice, jer kako sam jednom reče: „Satira je kao pita. Ako

nema jaja nije prava.  

Sudeći po broju jaja u knjizi „Gluva dolina“, ovo je prava, bogata

satirična gibanica“ zaključio je Bojan Ljubenović.

PREPORUČUJEM OVU KNJIGU

Recenzent Gluve doline je satiričar Dejan Tofčević iz Podgorice.

Iz njegove obimne recenzije izdvojili smo nekoliko zanimljivih djelova:

“Knjiga Gluva dolina nam donosi satiru na onoliko načina koliko je

to moguće. Podeljena je na više delova u zavisnosti od književnog oblika

kojem ova sočinjenija pripadaju, tako da u prvom koji je dodeljen kratkoj

priči pod nazivom Bal pod maskama Radonjić skenira dobrano obolelo

društvo i kroz kratko i efektno opisane situacije brzo i lako dolazi do srži i

problematizuje ulogu današnjeg čoveka sa aspekta morala i drugih

načela koja se lagano gube u izmaglici egzistencije...

Deo priča objavljenih u ovoj knjizi su odlikovane najvišim

nagradama, i to uglavnom na ivanjičkoj Nušićijadi koja lagano stasava

u red prestižnih događanja satire u regionu, ali i na festivalima u

Danilovgradu i Pljevljima…

U drugom delu knjige pod imenom Mašinovođe bez vozova

saobraćaju aforizmi bez voznog reda, ali dobacuju daleko iako nam je

železnica u prilično slabom stanju. Neke ideje kao što je rukoljub

gospodara, privilegije, jednakost i mnoge druge Velizar vrlo uspešno

eksploatiše i u dužim književnim formama. ….” Kaže Tofčević.

Aforizmi bez voznog reda:

Naš narod ima strah od visine. Vječito je na koljenima.

 Svi muškarci imaju jaja. Samo rijetki imaju i muda.

 Kakvo god da je mastilo, crno nam se piše. 

Čovjek je izmislio Boga. Onda je Bog stvorio čovjeka.

Sve su sravnili do temelja. Tu su podigli podzemlje.

Gdje Crkve nema ljudi vjeruju u Boga.

Meni su svi naši zakoni Sveto pismo. Kad ih čitam ja se krstim.

Čovjek je čovjeku Kain.

Monstatovali su da narod dobro živi.

U državnim institucijama uče politički pravopis. Počinju od prisvojnih

pridjeva.

Tofčević u recenziji Gluve doline govori i o satiričnim pjesmama i

dramskom tekstu koji je objavljen u knjizi :

“Velizar Radonjić je u ovom satiričarskom prvencu zavrteo i pesme

u duhu Jovana Jovanovića Zmaja, koje odišu ritmom i rimom u

tradicionalnom desetercu i osmercu sa utvrđenom metričkom formom, ali

i ostalim načinima rimovanja. Efektni prepevi dečijih pesama daju

atmosferu humorističnosti koja je vrlo bliska satiri. Tamo služi Kačamak

na buzaru uz Pitu jer se sa priličnim uspehom okušao i u epigramu, pa

u jednom kaže:

Pravda je slijepa i spora

Najčešće kasno dođe

Sudovi stoje na braniku Pravde

Pa Pravda ne može da prođe”

….Za poslednji deo, ali ne i najmanje važan, Radonjić je sačuvao

nagrađivanu dramu Krst sa petokrakom koja je na konkursu

Crnogorskog Narodnog Pozorišta, 2019. godine, odabran među tri

najbolja rukopisa i preporučen za izvođenje. Korifej iz Kolašina je to

shvatio doslovno i ova predstava se već igra na daskama koje život

znače…”

Da podsjetim čitaoce, drama Krst sa petokrakom je obdukcioni

nalaz trulog posttranzicijskog tkiva, sa preciznom dijagnozom koja

upućuje na ozbiljne boljke sistema i istovremeno demistifikuje političke

krađe i interese i sav jad i čemer političke trgovine, ocijenio je žiri sa

Konkursa CNP-a 2019.godine.

Autor, zanimljivom dramaturgijom punom obrta, ne štedeći na

dijalozima u kojima do izražaja dolazi svo bogatsvo našeg jezika,

između scila i haribdi naše svakodnevnice i uz Golgotu tranzicije, nosi

Krst sa petokrakom kao predskazanje.

Dejan Tofčević, zaključuje: “Knjiga satire Velizara Radonjića je

jedno kompleksno delo koje u celinu povezuje satirični pristup. Inače u

nekom drugačijem kontekstu teško bi bilo objediniti različite književne

forme u jednu celinu, kao što je ovde urađeno sa velikim uspehom. S

obzirom da se pisanom satirom Velizar bavi svega nekoliko godina vrlo

brzo i lako je pronašao svoje mesto jer su njegov neosporan talenat

prepoznali i festivali u regionu. Zbog svega navedenog preporučujem

ovu knjigu širokom auditorijumu pošto sam siguran da će svako pronaći

neki segment ili deo knjige koji odgovara njegovim afinitetima, iako kao

celina zaslužuje punu pažnju odabrane publike…”

Podeljeno

Share

Pin it

Tweet

Share

Share

Share

Buffer

Print

Administrator Marina Raičević