Ivo Mijo Andrić
VEDRE MISLI ZA OSMIJEH
NA LICU
Udruga
hrvatskih aforista i humorista i u 2022. godini počastila je svoje članove i
čitače novim zbornikom pod naslovom Čista
petica. To je peti zbornik u neprekinutom almanaškom nizu koji prati aktivnosti
ove duhovite družbe od njezinog osnivanja 2017. godine do danas. I baš zato zaslužuje odličan naziv
kako i priliči ekipi koja je od prvog zbornika Zlatni rez, u kome su bila zastupljena dvadeset četiri člana,
narasla na družinu koja je premašila devedeset članova.
Na bogatim stranicama Čiste petice, uz kraće biobibliografije
i fotografije zastupljenih autora i šesnaest autorica, nalazi se blizu 2000
aforizama, epigrama, osmislica, satiričnih pjesama i kratkih duhovitih proznih
uradaka. Glavni urednik i pisac
nadahnutog predgovora Frano Vukoja, uz vedru naslovničku likovnu pomoć Damira
Novaka, posložio je izabranu vrstu abecednim redom, vodeći računa o kvaliteti
ponuđenog štiva svakog od devedeset dva zastupljena člana. Tako je zaokružena
impresivna reprezentativna zbirka stvaralaštva hrvatskih aforista i humorista u
2022. godini.
U zbirci se nalaze autori tri generacije
pisaca počev od najmlađih Darka Mrkonjića i Alojza Šekrsta (1990.) do najstarijeg Martina Jakšića (1931.). Svi
oni su uložili zavidan stvaralački napor da obogate hrvatski humor i aforistiku
novim radovima koji potvrđuju da i ljudi ovog dijela Evrope znaju biti vedri i
veseli i u ovim vremenima koja su opterećena promašenim politikama, ratovima,
ekonomskim krizama i kojekakvim prirodnim i neprirodnim virusima i mikrobima.
Za pisce i humoriste takva su
vremena pogodno tlo i nepresušni izvori za zapisivanje duhovitih i mudrih misli
u kojima se na satiričan, ironičan, alegoričan, hiperboličan i izravan način
prikazuju nositelji krivih politika, štetnih odluka, nenarodnih režima,
rasipništva, sluganskog odnosa prema velikim i moćnim državama i inih
nepodopština koje ugrožavaju malog čovjeka i njegovu sadašnjost i budućnost.
Ako već ne mogu mijenjati stanje, loše odnose i njihove kreatore i
promicatelje, aforisti i humoristi mogu bar zdravim mislima i duhovitim
riječima prokazati uzročnike društvene nestabilnosti i tvorce zla koje nas
prati u kratkom i, za mnoge, mukotrpnom životu.
Humor je odvajkada bio melem za dušu
nemoćnima i veselim ljudima, a sol na ranu onima koji unose nemir i na
raznovrsne načine ugrožavaju slabije od sebe. Poticatelji ratova i sijači
narodnog stradanja svojim ograničenim umnim sposobnostima nikada nisu mogli
shvatiti da je svakakav mir bolji i ljudskiji od bilo kakvog rata u kome ginu i
stradaju jadni i nemoćni, dok se vinovnici sukoba diče svojim veličanstvenim
dosezima u takozvanom širenju ljudskih prava, demokracije, i sloboda koje se
mjere brojem ubijenih, ranjenih, raseljenih u uništenih ljudi i njihovih poštenim
radom stečenih domova i drugih materijalnih i duhovnih dobara. Gluhi i slijepi
političari i vladari ljudskih sudbina nikada nisu mogli čuti, vidjeti niti razumjeti one koji pored njih
stradaju i umiru u najtežim mukama i patnjama. Za njih je to uvijek bila obična
priredba i festival sirovih i surovih strasti u kome su uživali ili uživaju bez
ikakvog osjećaja za vlastitu odgovornost i za razumijevanje zla koga nanose
drugima.
Leksička zrnca mudrosti i duha koja
odašilju aforisti i humoristi, ako ništa drugo, probudit će nadu u mogućnost
rađanja svjetla na kraju tunela u koga smo ušli izborom pogrešnih vođa koji
vide i cijene samo sebe i sebi slične, a sve druge zapostavljaju ili precrtavaju
kao suvišnu i nepotrebnu stavku u svome neljudskom ponašanju i nasilnom
vladanju. Hoće li se to svjetlo pojaviti u nekim budućim izborima, pitanje je
za milijardu eura ili dolara svima koji daju glas za neku bolju i izvjesniju
budućnost. Neka im makar zadrhti ruka kad zaokružuju one koji će im sutra
krojiti sudbinu i odlučivati o njihovom pravu na mir, slobodu i iskonsku pravdu
prirodom zadanom i rođenjem darovanu.
Misao je manji ili veći duhovni
teret, a pisanje nasušna potreba da se prenese poruka koja će trajati duže od svakog i svačijeg pojedinačnog
života. Znaju to svi autori i autorice koji su svoje poruke ugradili u ovaj
vrijedan, ali i dugovječan zbornik. On će nadživjeti svakoga od nas i
podsjećati dolazeće naraštaje na godine u kojima smo živjeli i radili u korist
dobra i borili se mudrom riječju i duhovitim djelom protiv tvoraca nesreća i
zla.
Neke od tih poruka prenosim sa
stranica Čiste petice, s nadom da će sumornu
tamu današnjeg vremena izbrisati vedrinom i toplinom blage ljudske duše i
iskrene riječi. Jer u ovom vremenu, kako kaže Slavica Bakšaj … Nit' sijemo, nit' žanjemo…već… uvozimo. A aforistički veteran Josip
Balaško tu misao nadopunjava poučnom rečenicom: Ništa ne rade, pa ih je lako uhvatiti na djelu.
Iza njih slijede misli
i riječi sljedećih autora i autorica koje prepisujem abecednim redom njihovih
tvoraca:
Nisu
opasni oni bez sluha. Opasni su oni bez
duha. (Svetislav Bailjanović)
Široke horizonte zaklanjaju uski ljudi. (Drago Bosnić)
Život je aforizam koji rijetki razumiju. (Ivan Bradvica)
Zaposlen sam – gledam svoja posla. (Darko Ciglenečki)
Postoji li društvo za zaštitu od životinja? (Jozo Čizmić)
Ne radim ništa. U tome je tajna mog uspjeha. (Jandre
Drmić)
Svaka budala nađe ponekog istomišljenika. (Dragutin
Dubravčić)
Kravata Croata, omča oko vrata. (Nađan Dumanić)
Kad smo složili kockice, dobili smo Hrvatsku. (Zlatko
Garvanović)
Ima malo pametnih ljudi. A onda se i oni ožene. (Jadranka
Gottlicher)
Svi se bore za fotelje. Od rada se ne može živjeti (Ivan
Grahovec)
Nisam vjerovao da imamo toliko ateista. (Abdurahman
Halilović Ahil)
Nije mudrost živjeti, već preživjeti. (Sakiba Harčević)
Kad varaš samog sebe nisi varalica, nego budala. (Mate
Ivandić)
Ljudska prava su kao trava. Ili se gaze, ili se kose.
(Danko Ivšinović)
Novinari su najveći uzgajivači pataka. (Dražen Jergović)
Oni stoluju, mi opslužujemo. (Ivan Katić)
Uzalud čekate bolje sutra. Potrošili ste ga jučer. (Ivica
Kesić)
Gdje vrije, često i prekipi. (Miljenka Koštro)
Otvara se milijun radnih mjesta u Europi. Navali narode!
(Dragutin Lončar)
U braku crkve i države odnosi su – vanbračni. (Danica
Majnarić)
Što si uspravniji, veća si meta. (Marinko Mijović)
Znati šutjeti je pola zdravlja. (Darko Mrkonjić)
Dobro izvagane riječi nikada nisu teške. (Boris Nazansky)
Istočni grijeh polako ide na zapad. (Mara Ožić-Bebek
Imotica)
Na batinu se čovjek uvijek može osloniti. (Živko
Prodanović)
Spavao je snom pravednika dok ga policija nije probudila.
(Milan Rupčić)
Štedite vrijeme – čitajte aforizme. (Tomislav Supek)
On je svjetski čovjek. Prešao je sve granice. (Nikola
Šimić Tonin)
Globalisti globalno glođu. (Jelena Šipec)
Stići ćemo ih. Nisu puno zaostali. (Zlatko Tomić)
Čitatelji su rjeđi od knjiga. (Miroslav Vukmanić)
Ako smo na krivom putu, dobro je što zaostajemo. (Frano
Vukoja)
Najlakše je žeti političkim žetonima. (Mladen Vuković)
Puno
je još mudrih i vedrih misli zapisano u ovom jedinstvenom libru ljudske
duhovitosti. Prepuštam čitačima da ih sami otkriju. Ali, prije toga, predlažem
im da u knjižnicama ili kod Udruge hrvatskih aforista i humorista potraže ovu
vrijednu i nadasve zanimljivu knjigu. Sretno vam i veselo bilo čitanje i
dugotrajno pamćenje svega pročitanog.
0 коментара:
Постави коментар