Udruga hrvatskih aforista i humorista je u suradnji s portalom Digitalne knjige objavila dosad jedinstveni zbornik hrvatskih i slovenskih aforista pod nazivom "Uzvodno niz Savu", kojeg je priredio Ivo Mijo Andrić, a pomogli su mu prikupljanjem građe Dražen Jergović i Dimitrij Škrk, koji su sastavili i pogovore knjizi u kojoj je zastupljeno 112 autora iz obje države.
Uvodne riječi priređivača
Navršila se puna godina od kad je, po Šengenskim
pravilima,
promijenjen režim prelaska državne granice između
Hrvatske i
Slovenije. Kroz dugu povijest ove dvije zemlje
dijelile su i spajale
susjedne i zajedničke države. Danas su one
udružene u Europsku
uniju sa otvorenom šengenskom granicom i bliskim
etničkim i
ljudskim vezama. To je dobar temelj za dalje
razvijanje svih oblika
uzajamne političke, ekonomske, kulturne, sportske
i svake druge
suradnje.
Od stjecanja samostalnosti i ratnih događanja iz
devedesetih godina
prošlog stoljeća na prostorima bivše Jugoslavije,
evidentan jebio
zastoj u sferi kulturne suradnje među narodima
ovog dijela Europe.
To je prisutno naročito na području kulturnog i
umjetničkog
stvaralaštva.U posljednjih tridesetak godina
rijetki su bili uzajamni
kontakti između hrvatskih i slovenskih pisaca,
aforista i humorista,
koji su u prethodnim desetljećima uspješno djelovali
na prostorima
zajedničke južnoslavenske države.
Da bi se to stanje popravilo na dobrobit naroda
naših geografskih
prostora, Udruga hrvatskih aforista i humorista
pokrenula je
aktivnosti na pripremi zajedničkih zbornika sa
piscima iz susjednih i
drugih država. Cilj tog projekta je međusobno
upoznavanje,
zbližavanje i povezivanje autora duhovitog
stvaralaštva i razmjena
bogate produkcije koju stvaraju i koja je
ostvarena u prethodnom
periodu. To bi trebala biti osnova za zajedničko
djelovanje na daljoj
afirmaciji humora i aforistike kao važnih
segmenata književnog i
duhovnog stvaralaštva na širim europskim i
svjetskim prostorima.
Humor je vedra umjetnost i duhovna hrana bitna za
mentalno
zdravlje ljudi, ma gdje se nalazili. Aforizam kao
mudra duhovita
misao nastao je i razvio se u Antičkoj Grčkoj i
očuvao se u izvornom
obliku do današnjih dana, privlačeći sve veći
broj stvaralaca. Najveći
broj aforista dolazi iz književnih krugova.
Najčešće pjesničkih, ali i
proznih, dramskih odnosno beletrističkih. Rijetki
su pojedinci koji
pišu samo aforizme i druge kratke misli, a da se
nisu okušali u
pisanju pjesama, humoreski, kozerija, kratkih
priča, romana i
epigrama. Vidi se to iz kratkih biobibliografskih
bilješki autora
zastupljenih u ovom zborniku hrvatskih i slovenskih
aforista.
U pripremi zbornika koristio sam razne dostupne
izvore, oslanjajući
se dijelomna podatke koji se mogu pronaći na
internetu. Glavni
izvori ipak su bile antologije, zbornici,
almanasi te zajedničke i
pojedinačne knjige stotinjak autora i autorica iz
Hrvatske i Slovenije.
Moram priznati kako za neke pisce aforizama nisam
pronašao
dostatnu biografsku i stvaralačku građu, tako da
su za nekolicinu
izostali podaci o godinama rođenja, ili smrti te
o broju objavljenih
knjiga humora, aforizama i epigrama. Isto tako,
neki su predstavljeni
sa malim brojem aforizama, jer je izbor iz
njihovog stvaralaštva bio
vrlo sužen i gotovo simboličan.
Za uvrštenje ovolikog broja aforista i aforistica
na stranice zbornika
posebnu zahvalnost dugujem kolegama antologičarima
i
zborničarima:Josipu Balašku, Franciju
Čeču,Aleksandru Čotriću,
Sabahudinu Hadžialiću, Gruji Leri, Jovi
Nikoliću,Đorđu Otaševiću,
Deani Sailović, Bojanu Šventneru, Vasilu
Tolevskom, Zlatku Tomiću,
Miroslavu Vukmaniću i Mladenu Vukoviću. Svi su oni,
kaoi neke
druge nespomenute kolegice i kolege, uložili puno
truda da dođu do
imena i radova pisaca aforizama i kratkih misli s
naših prostora, koji
nerijetko djeluju izolirano i samozatajno u
svojim sredinama, gdje se
ljudi vrlo često odnose indiferentno prema
njihovom stvaralaštvu.
Zajednički zbornik hrvatskih i slovenskih
aforista je pred vama i sve
što mogu poželjeti je da ga s pažnjom pogledate i
pročitate te da
osjetite moć kratke, vedre, duhovite, mudre i
satirične misli
usmjerene da ljude nasmije i potakne na dalje
praćenje ovakvih
knjiga, kao i izravno sudjelovanje u njihovom
stvaranju i javnom
publiciranju.
Ivo Mijo Andrić
IZBOR AFORIZAMA:
Ivo Mijo Andrić
Nisam toliko zbunjen
da kažem da je predsjednik lud.
Slavica Bakšaj
Imaj svoje mišljenje. Zadrži ga za sebe.
Josip Balaško
Kad su mu potonule
sve lađe, nije mogao zadržati ni jahtu.
Zoran Bašić
Kažete: bolni rezovi! Ma ne folirajte, vas ništa
ne boli!
Đuro Bel
Seks je ne kak vino, neje bolši dok je stareši.
Svetislav Biljanović
Većina političara nema zemlju, pa obrađuju ljude.
Drago Bosnić
Mali čovjek potkrada državu, a veliki narod.
Ivan Boždar
Želiš li imati manje posla, gledaj svoja posla.
Tomislav Božinović
Zdravstvo nam je bolesno, ali ostaje vjera u
zagrobni život.
Ivan Bradvica
Pravi aforizam je munja s gromom.
Tomaž Brenk
Mišljenje psihopate o psihopati: nelojalna
konkurencija.
Niko Brumen
Nema budućnosti bez mladih, ali su mladi bez
budućnosti.
Alojz Buljan
Kad narod bira – Isus visi!
Darko Ciglenečki
Cvrčak ni mrava ne bi zgazio.
Ivan Cimerman
Glupan osjeti težinu izabranih djela klasika,
samo ako ga njima gađaš u glavu.
Franci Čeč
Bio je veoma plodan pisac. Imao je petoro djece.
Jozo Čizmić
Liječnik mi je rekao da sam podvojena osoba.
Ali mi mu ne vjerujemo.
Valter Čučković
Čitanje je jedina ovisnost s pozitivnim učinkom.
Maja David
Zarad svijetle budućnosti, struja bi mogla i da
pojeftini.
Čedomir Deletić Čedo
SAD će se svim sredstvima izboriti za „ljubav“ svih
naroda i država svijeta.
Bez obzira na žrtve.
Tone Dodlek
Odložio sam potragu za istinom na neodređeno
vrijeme.
Možda će tada, kad je ponovo potražim, već biti
penzionisana.
Jandre Drmić
Stranci su preuzeli sve živo. Naša su samo
groblja.
Ivan Dujmović
Mi smo sretan narod. Stalno primamo pakete mjera.
Nađan Dumanić
Imali smo u stanu sobu za vođenje ljubavi.
Sad je ona postala spomen soba.
Tone Forneci Tof
Bilo je vremena kada smo se borili do zadnjega.
Sada se svakoga mjeseca borimo do prvoga.
Franjo Frančić
Da li biste željeli da živite non-stop
konfliktno?
Nema problema, samo govorite ono što mislite.
Milan Fridauer Fredi
Tašta je nevjerovatna. Što joj je jača
osteoporoza,
to je tvrdoglavija.
Željko Funda
Nijedna usta nisu premala za veliku glupost.
Vladimir Gajšek
Neprijatelji su obično vjerniji od ljubavnica.
Zlatko Garvanović
Hladan rat pogoduje globalnom zatopljenju.
Jadranka Göttlicher
Uvijek su „za“ oni koji nemaju što izgubiti.
Cveto Gradišar
Ako je svijet naopak, govori naopako, da te svi
razumeju.
Ivan Grahovec
Pametnom jednom dosta, ženama nije.
Marko Grgičević
Hrvati su počeli i prositi. Šta sve ne radimo za
novac!
Josip Grgić
Neodlučnom čovjeku je svako rješenje najbolje.
Abdurahman Halilović Ahil
Otkad je vlast u predsjednikovim rukama, narod je
na mukama.
Zdenka Heršak
Satovi su brojke koje otkrivaju vrijeme.
Marjan Hren
Ako već danas postaneš prvi, kako ćeš sutra biti
bolji?
Savo Ilić
Kod nas dobro prolaze samo oni koji su u prolazu.
Mate Ivandić
Ne uzgajajte ruže. Njihov je plod šipak.
Šime Ivanjko
Tražiti pravdu u pravu isto je kao umivati se u
gradskoj kanalizaciji.
Danko Ivšinović
Učenici sve više izostaju iz škole.
Ponašaju se kao da su saborski zastupnici.
Martin Jakšić
Nije dobar onaj čovjek, koji ne može biti bolji.
Dražen Jergović
Nemam problema s prirodom, samo s društvom.
Jevgen Jurič
Na evropskim putevima ograničena je brzina, a na
našim- vozači.
Ivan Jurić
Rđava su vremena dobra za rđave ljude.
Zdravko Kaltnekar
Na vjenčanju imate samo dva svjedoka,
na razvodu svjedoči cijeli komšiluk.
Pajo Kanižaj
Nikad nije pucao neprijateljima u leđa. Samo
prijateljima.
Ivan Katić
Jedna usijana glava zna ohladiti mnoga srca.
Rudi Kerševan
Možda ima neko ko ne laže. Ali takvome niko ne
vjeruje.
Ivica Kesić
Kao i električne, i političke struje su
izmjenične.
Zdravko Kokanović Koki
Ja i civilizacija umiremo. Ja od gladi,
civilizacija od pohlepe.
Andrej Kokot
Svaka vlast dolazi iz naroda, ali se tamo nikad
više ne vraća.
Elizabeth Suzana Kozina
Volim svoju fotku na osobnoj.
Uvijek me podsjeti kako ne trebam izgledati.
Danica Krajnc
Tamo gdje vlada zlo, svako dobro je devijantno
ponašanje.
Zorica Krznar Blagec
Ne sanjaj o cilju ako nemaš sredstva.
Boris Kuralt
Vlast se uzima kao žena, niko neće da je dijeli s
drugima.
Srećko Lazzari
Skromnom je sve luksuz. Luksuznom je sve skromno.
Matija Logar
Sa zadovoljstvom bih išao u korak s vremenom, ali
nemam vremena.
Dragutin Lončar
Slavonija je najprije ostala bez ljudi, a sada i
bez svinja.
Tonka Lovrić
Kad mudrost potone, glupost ispliva.
Danica Majnarić
Život je kao sladoled: lizao ga il’ ne lizao,
istopi se.
Tatjana Malec
Nostalgično vraćanje u prošlost. Mrtvi govore
istinu, živi lažu.
Damir Markulj
Radi ono što voliš, i nitko te neće voljeti.
Jože Mastnak
Kad je umro političar, svi smo plakali.
Kad je umrla politika, svi smo se smijali.
Aldo Matelić
Ili tupiš, ili slijedi oštra reakcija.
Marinko Mijović
Toliko nazaduju da će se jednog dana naći iza
sebe samih.
Rozika Močnik
Oduševljeno su mu zapljeskali, jer je najzad
prestao govoriti.
Boris Nazansky
Misli mi se otimaju kontroli. Pišem aforizme.
Bogdan Novak
Atomska bomba je kao lav u kavezu.
Uvijek se bojimo da neka budala ne otvori kavez.
Olga Novak
Najbolji savjetnici uvijek znaju šta bi trebalo
da rade drugi.
Mara Ožić-Bebek
Od svih zemljopisnih karata, najlakše se snaći na
vinskoj.
Cvetka Pastiček
U igrama na sreću nije stekao novac, nego
ovisnost.
Marjan Paternoster
Pljačkaše imamo. Nedostaju nam banke.
Zovnimir Penović
Glas naroda ne čuje se u gluhim vremenima.
Žarko Petan
Ljubav je slijepa, zato se zaljubljeni toliko
pipaju.
Tomaž Petauer
Povratak prirodi nije samo modna parola:
prije ili kasnije svi ćemo joj se vratiti.
Živko Prodanović
Kažu da sam škrtac. Ne dam ni pet para na to.
Ivan Pšajd
Da si se okliznuo, shvatiš kad si pao.
Ladislav Radek
Tko podvije rep, tog vuku za nos.
Tomaž Ravnihar
Radoholičarima se dive, alkoholičare osuđuju.
I jedni i drugi rano umiru.
Samanta Rejc Debevc
Definicija optimizma:
kuća je izgorjela, sada možemo da vidimo
zvijezde.
Rudi Rigbauer
Ne budimo licemjeri: nadgrobne spomenike, na kraju
krajeva, ne
podižemo radi mrtvih.
Milan Rupčić
Radnike su nekad u mirovinu ispraćali pjesmom,
danas minutom šutnje.
Veljko S. Rus
Lisice i zečevi se zajednički žrtvuju –
lisice se bore do poslednjega zeca.
Josip Salajster
Iz rata u rate.
Zoran Salamunović
Da bombe valjaju, ne bi ih bacali.
Josip Sirovec
Vode bitku za svakog čovjeka ne pitajući za
ljudske žrtve.
Janez Sršen
Vrijeme je loše – promjenimo meteorologe!
Emil Strniša
Čudni su putevi božji, a još čudniji glasačkog
listića.
Tomislav Supek
Bejzbol smo prihvatili polovično. Samo palice.
Mate Sušac
Kad ti stane mozak, zaustavi jezik.
Nikola Šimić Tonin
Kod Boga nema sudske zastare.
Boštjan Škorjak
QUAM SCIT, LIBENS EXERCEAT ARTEM.
Svako neka radi posao koji zna.
Zar nema već dovoljno nezaposlenih?
Dimitrij Škrk
Gladni umiru brže nego siti, a ipak ih ima sve
više.
Lidija Štampar
Ako ne spustiš glavu, neće ti se moći popeti na
leđa.
Tomaž Švagelj
Živimo u najboljoj državi, ali to ne
primjećujemo.
Bojan Schwentner
Kako se osjeća knjiga kad je izdamo? Počne da se
prodaje.
Gorkić Taradi
Nije važno da se gost osjeća kao doma.
Važno je da se osjeća ugodno.
Zlatko Tomić
Čekaju nas bolji dani, ako im ne dosadi čekanje.
Žiga Valetič
Bog je ateist. On vjeruje u ljude.
Draško Veselinovič
Odličan govor. Veći deo sam prespavao.
Jože Volarič
Mlijeka nema, seljaci se više ne daju musti.
Ivan Vrkić
Ako je šutnja zlato, onda su mutavi najbogatiji.
Đurđa Vukelić Rožić
Djevojčici treba darovati psića, da bi naučila
dresirati supruga.
Miroslav Vukmanić
Teško domovini u kojoj svi umiru za nju.
Frano Vukoja
Muškarac kleči pred ženom koja ga obori s nogu.
Aljoša Vuković
Živčanim gledateljima uvijek pucaju filmovi.
Mladen Vuković
Povijest se više piše olovom nego olovkom.
Darko Žigrović
Strojnica je ženskog roda: bučna, vatrena i obara
s nogu.
Slobodan Živanović
Nesreća: život je težak. Sreća: ne traje dugo.
Odabrao: DIB
ZAVRŠNE MISLI I RIJEČI
I
Zbornik aforizama hrvatskih i slovenskih
autor(ic)a pod nazivom
„Uzvodno niz Savu“, kojega ste pročitali ili ste
započeli njegovo
čitanje, iznimno je vrijedno djelo i važna spona
povezivanja i daljeg
jačanja kulturološke suradnje dviju susjednih
europskih zemalja i
naroda. Od raspada bivše države odnosi između
Hrvatske i Slovenije
prošli su i prolaze kroz različite faze. U nekim
fazama oni su bili
intenzivniji, dok su u drugim imali nepotrebne
zastoje zbog različitih
pristupa u rješavanju graničnih i nekih drugih
međudržavnih pitanja.
Ali to nije bitno utjecalo na suradnja dva naroda
na području
kulturnog i umjetničkog stvaralaštva koja se
podjednakim
intenzitetom odvijala u oba smjera. Potvrđuje to
i ovaj zbornik koji
je nastao kao rezultat višemjesečnog prikupljanja
i odabira
aforističkih radova hrvatskih i slovenskih
aforista i njihove
prezentacije u zajedničkoj knjizi obogaćenoj
karikaturama i crtežima
likovnih umjetnika iz ove dvije prijateljske
zemlje.
Cjelokupni posao prikupljanja i izbora građe za
zbornik obavio je
priređivač u suradnji sa kolegama aforistima,
humoristima i
karikaturistima iz Hrvatske i Slovenije.
Zahvaljujući njihovim
naporima, na stranicama zbornika našlo se više od
stotinu autora i
autorica koji desetljećima uveseljavaju čitatelje
dnevnih i nedjeljnih
listova, književnih i drugih časopisa te
internetskih portala i drugih
pisanih i elektronskih medija. Među njima su i
poznati aforisti,
humoristi i satiričari koji su nas napustili u
proteklim godinama,
ostavivši nam u naslijeđe svoje bogato i vrijedno
stvaralačko djelo u
objavljenim autorskim i zajedničkim zbirkama,
zbornicima i
antologijama.
Treba reći da manji broj autora nije pokazao
želju za sudjelovanjem
u ovom značajnom projektu, tako da će čitatelji
biti uskraćeni za
njihove aforističke i druge misaone uratke. Isto
tako, dio njih, zbog
oskudnih izvora koji su posljedica gašenja nekih
humorističkih
listova i neuspostavljanja jedinstvene nacionalne
evidencije
stvaralaca humora i satire, ima nešto uže prikaze
bio-bibliografskih
podataka, koje treba dopunjavati u nekim budućim
zborničkim i
antologijskim izdanjima. Svakako, prije toga bi
trebalo u obje države
uspostaviti jedinstveni popis autora i autorica
koji se bave
aforističkim, humorističkim i satiričnim
stvaralaštvom. Mogu to
učiniti udruge i druge organizacije i asocijacije
iz područja kulture. U
prvom redu trebale bi to biti nacionalne i
gradske knjižnice u kojima
su sukladno zakonu, uz ostale knjige, pohranjene
i stotine, a možda i
tisuće zbirki, zbornika, almanaha i antologija
humora, satire, kao i
raznih vrsta kratkih mudrih i duhovitih misli.
Plivajući protiv mnogih struja uzvodno Savom
prema sjeverozapadu
ovim zbornikom smo, vjerujem, svima koji rade na
povezivanje
dvaju bliskih a u ponečemu i različitih naroda,
donijeli korisne
nerazgradive naplavine mudrih misli, satiričnih
žaoka i britkih
duhovnih seciranja aktualnog društvenog stanja,
koji će dobro doći
sadašnjim i budućim naraštajima. Nadamo se da će
među njima biti
dosta onih koji će se, uz čitanje, baviti i
pisanjem aforizama,
epigrama, satiričnih pjesama i drugih dubokoumnih
misaonih
književnih radova.
S tom nadom i preporukom predajemo vam zbornik na
cjelovit
produhovljeni uvid i vedro čitanje.
Dražen Jergović
II
V rokah imamo Zbornik ”Uzvodno niz Savu”, v
katerem so zbrani in
predstavljeni aforisti našega širšega prostora, s
svojimi kritičnimi
mislimi, lastnimi in občimi modrostmi ter
spoznanji.
Ja, aforizem je tista oblika kritične literature,
ki v obliki zgoščene
misli predstavlja ostro ”orožje” posameznika v
družbi. Velikokrat
tudi v obliki parodije in samoironije.
Dovolite, da zapišem neko svojo definicijo tega:
”Aforizem je v svoji globini spoznanje lastne
nemoči”
in to prikažem z enim svojih aforizmov:
”Mislim, torej sem! .... pa vendar na volitvah
vedno žal volim tiste,
ki jih ni.”
Kot rečeno, v Zborniku zajeti avtorji prihajajo
iz nekih skupnih
prostorov, ki se med seboj mnogo ne razlikujejo,
ne po kulturi, ne
politično in ne ekonomsko. Družbeno dogajanje je
torej primerljivo
in s tem tudi aforistično razmišljanje. V obzir
moramo sicer vzeti le
dejstvi, da so zajeti avtorji iz različnih
časovnih obdobij, od katerih je
vsako imelo svojo družbeno specifiko, kakor tudi
dejstvo, da so med
njimi nekateri uveljavljeni avtorji in taki, ki
se z aforizmi ukvarjamo
sporadično, ob svoji siceršnji literarni
dejavnosti.
Kakorkoli Zbornik je prerez aforistične
ustvarjalnosti pri nas in
zagotovo velik doprinos k razumevanju dejstva, da
ima aforizem,
med kratkimi gnomičnimi oblikami posebno in
pomembno mesto.
Dimitrij Škrk
III
U rukama nam je zbornik „Uzvodno niz Savu“ u
kojem su sabrani i
predstavljeni aforističari našeg šireg područja,
sa svojim kritičkim
mislima, vlastitom i zajedničkom mudrošću i
spoznajama.
Da, aforizam je onaj oblik kritičke književnosti
koji u obliku sažete
misli predstavlja oštro “oružje” pojedinca u
društvu. Često i u obliku
parodije i autoironije.
Dopustite mi da napišem nekakvu svoju definiciju
toga:
„Aforizam je u svojoj dubini spoznaja vlastite
nemoći“.
Ovu definiciju potvrđujem jednim svojim
aforizmom: „Mislim,
jesam! .... a opet na izborima uvijek nažalost
glasam za one kojih
nema.”
Kao što je spomenuto, autori uvršteni u Zbornik
dolaze iz nekih
zajedničkih područja, koja se međusobno ne
razlikuju mnogo, ne
kulturno, politički i ne ekonomski. Društveni
događaji su stoga
usporedivi, a time i aforistično razmišljanje.
Inače, moramo samo
uzeti u obzir činjenicu da su obuhvaćeni autori
iz različitih
vremenskih razdoblja, od kojih je svako imalo
neku svoju društvenu
specifičnost, kao i činjenicu da među njima ima
etabliranih autora,
ali i onih koji se aforizmom, uz drugu književnu
djelatnost, bave
sporadično.
U svakom slučaju Zbornik je presjek aforističkog
stvaralaštva kod nas
i svakako veliki doprinos razumijevanju činjenice
da aforizam ima
posebno i važno mjesto među kratkim gnomskim
oblicima.
Dimitrij Škrk
ZASTUPLJENI AUTORI I AUTORICE
Ivo Mijo Andrić
Slavica Bakšaj
Josip Balaško
Zoran Bašić
Đuro Bel
Svetislav Biljanović
Drago Bosnić
Ivan Boždar
Tomislav Božinović
Ivan Bradvica
Tomaž Brenk
Niko Brumen
Alojz Buljan
Darko Ciglenečki
Ivan Cimerman
Franci Čeč
Jozo Čizmić
Valter Čučkovič
Maja David
Čedomir Čedo Deletič
Tone Dodlek
Jandre Drmić
Ivan Dujmović
Nađan Dumanić
Tone Forneci Tof
Franjo Franjčič
Milan FrediFridauer
Željko Funda
Vladimir Gajšek
Zlatko Garvanović
Jadraka Gottlicher
Cveto Gradišar
Ivan Grahovec
Marko Grgičević
Josip Grgić
Abdurahman Halilović Ahil
Zdenka Heršak
Marjan Hren
Savo Ilić
Mate Ivandić
Šime Ivanjko
Danko Ivšinović
Martin Jakšić
Dražen Jergović
Evgen Jurič
Ivan Jurić
Zdravko Kaltnekar
Pajo Kanižaj
Ivan Katić
Rudi Kerševan
Ivica Kesić
Zdravko Kokanović - Koki
Andrej Kokot
Elizabeth Suzana Kozina
Danica Krajnc
Zorica Krznar Blagec
Boris Kuralt
Srećko Lazzari
Matija Logar
Dragutin Lončar
Tonka Lovrić
Danica Majnarić
Tatjana Malec
Damir Markulj
Jože Mastnak
Aldo Matelić
Marinko Mijović
Rozika Močnik
Boris Nazansky
Bogdan Novak
Olga Novak
Boris Oblak
Radko Oketič
Mara Ožić-Bebek
Cvetka Pastiček
Marjan Paternoster
Zvonimir Penović
Žarko Petan
Tomaž Petauer
Živko Prodanović
Ivan Pšajd
Ladislav Radek
Tomaž Ravnihar
Samanta Rejc Debevc
Rudi Ringbauer
Milan Rupčić
Velјkо S. Rus
Josip Salajster
Zoran Salamunović
Josip Sirovec
Janez Sršen
Emil Strniša
Tomislav Supek
Mate Sušac
Nikola Šimić Tonin
Boštjan Škorjak
Dimitrij Škrk
Lidija Štampar
Tomaž Švagelj
Bojan Schwentner
Gorkić Taradi
Zlatko Tomić
Žiga Valetič
Draško Veselinovič
Jože Volarič
Ivan Vrkić
Đurđa Vukelić Rožić
Miroslav Vukmanić
Frano Vukoja
Aljoša Vuković
Mladen Vuković
Darko Žigrović
Slobodan Živanović
BILJEŠKA O PRIREĐIVAČU
Ivo Mijo Andrić, rođen je 17.11.1948. godine u s.
Čanići kod Tuzle.
Osnovnu školu pohađao je u Dobrnji, Mramoru i
Lipnici, srednju
tehničku u Tuzli, a Fakultet političkih nauka i
postdiplomski studij na
Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Radio je u
privredi, državnim
institucijama i sindikatima u Bosni i Hercegovini
te kraće vrijeme u
hrvatskom obrazovanju. Od 2004. godine živi i
stvara u Zagrebu.
Piše poeziju i prozu za djecu i odrasle, drame,
eseje, književne
prikaze, aforizme i epigrame. Objavio više od
šezdeset knjiga
poezije, proze, književnih prikaza, aforizama i
epigrama te nekoliko
knjiga s područja zaštite radničkih i ljudskih
prava. Zastupljen u više
desetaka zajedničkih knjiga, zbornika i
antologija u zemlji i
inozemstvu.
Djela su mu prevođena na engleski, njemački,
kineski, danski,
slovenski, ruski, armenski, češki, slovački,
ruminjski, makedonski i
arapski jezik. Dobitnik je više nagrada i
priznanja za književno
stvaralaštvo.
Član je Društva hrvatskih književnika, Društva
pisaca Bosne i
Hercegovine, Hrvatskog društva književnika za
djecu i mlade i
Udruge hrvatskih aforista i humorista.
BILJEŠKA O ILUSTRATORIMA
Boris Oblak, rođen je 1980. godine, Poljane nad
Škofjo Loko. Završio
je likovnu pedagogiju na Pedagoškom fakultetu u
Ljubljani. Bavi se
slikarstvom, karikaturom, digitalnom ilustracijom
i glazbom. Izlagao
je na više samostalnih i grupnih izložbi.
Živi i radi u Gorenji vasi u Poljanskoj dolini.
----------------------
Radko Oketič, rođen je 1953. godine u Ljubljani.
Slikar je, ilustrator i
karikaturist. Bavio se likovnom terapijom i vodio
je školu akvarela.
Sudjelovao je na brojnim samostalnim i skupnim
izložbama. Dobitnik
je više nagrada i priznanja za likovno
stvaralaštvo.
Živi i stvara u Sežani.
![](https://buffer.com/add?url=https://sipakrs.blogspot.com/2024/11/objavljen-zbornik-hrvatskih-i.html&picture=https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiRSIde9JwNYERsi3UX6-FKgJyGEMWiqMxhkqb20tk1ldi0IlFDILuUKn1Hne5lDQMgTuhXpHTQwTiy_z-5Q06IQXhcQW1unwGS5bS-OX49EYTfCAeBitq2WYXoGkgYs2IsSEy86kmYEh6dgfDzmJwS94ezzaXmQFh5YeAQnbHdw14_6KcBivgvZVW0zEM/s72-w512-c-h640/nas.png&text=OBJAVLJEN ZBORNIK HRVATSKIH I SLOVENAČKIH AFORISTIČARA "UZVODNO UZ SAVU" &via=stc_network)
0 коментара:
Постави коментар