Časopis Šipak

DUHOVITOST U RIJEČI I DJELU - IVO MIJO ANDRIĆ O KNJIZI MILADINA BERIĆA

 

Ivo Mijo Andrić

 

                                    DUHOVITOST U RIJEČI I DJELU

 


Miladin Berić: KOREKTIVNI IMUNITET, Udruženje književnika Republike Srpske, Banja Luka, 2021.

 

            Književnik Miladin Berić nalazi se u krugu najpoznatijih bosanskohercegovačkih humorista i satiričara, koji svojim aforističko-satiričnim mislima i leksičkim bravurama te tečnim pjesmama na aktuelne društvene teme i narodne dileme, obogaćuje stranice elektronskih i nekih drugih medija diljem Balkana. Njegov izoštreni smisao za uočavanje negativnih društvenih pojava i prepoznavanje njihovih nosilaca, do te je mjere usavršen i aktuelan, da nema događaja ili iskrivljene ljudske ličnosti koje nije upisao u svoje aforizme, epigrame ili produhovljene humorističko-satirične stihove. Prava je šteta što ljudi naših geografskih prostora, od devedesetih godina naovamo, nisu dovoljno upućeni niti naklonjeni toj vrsti literarnog stvaralaštva i obliku nacionalne kulture, jer bi inače masovno čitali njegove duhovite misaone proizvode umjesto političkih pamfleta i informativnog žutila koje je preplavilo ovaj dio Evrope i svijeta. Jednako tako, šteta je što su izdavači, novine, radio i televizija izbacile sa svojih stranica i emisija humorističke sadržaje, pa ova vrsta stvaralaštva nije dostupna širem krugu potencijalno zainteresiranih čitača.

            Ali, ta kriza intelektualne polusvijesti i komercijalne nesvijesti nije zaustavila, niti je onemogućila Miladina Berića u naumu da predano prati profanu politiku, promašenu ekonomiju, dobrano naruženu kulturu i korupcijsko-mafijaška poratna događanja u lokalnoj i inim sredinama. Iz tog konglomerata svega i svačega ili, kako bi naš narod rekao - budiboksnama dešavanja, on svakodnevno izvlači i osmišljava p(r)olupane bisere ljudskih gluposti, mitadžijske nepodopštine kloniranih osavremenjenih Domanovićevih polit-vođa, Nušićevih-eks drugova ministara i gospođa ministarki, oblikujući ih u pitke aforizme, tečne epigrame, ironijsko sarkastične kozerije i kristalne pjesme o nama i našim manama. U tim humornim bilješkama lako će se prepoznati onaj ko živi od tuđeg rada i nevolje, kao i socijalni slučajevi koji se s nostalgijom prisjećaju nekih boljih preminulih dana i godina iz, za mnoge,  brzo prežaljenog samoupravnog socijalizma.

            Slijedeći vlastiti put nemirenja sa društvenim sivilom, političko-ekonomskim crnilom, medijskim žutilom i intelektualnim sljepilom, Berić je iz svog humorističkog književnog (h)ambara probrao i posložio zbirku blistavo bistrih aforizama pod indikativnim naslovom „Korektivni imunitet“. To dojmljivo štivo za gimnastiku duha i svjedočenje o negativnim pojavama koje nas prate, i problemima koje guramo pod tepih, podijeljeno je u tri cjeline nazvane po dobro nam poznatim riječima: „Virus“, „Semafor“, i „Matica“. Virus je usko vezan uz već dobro nam znani svjetski projekat „korona“, iliti - staračku bolest pokrštenu imenom „kovid 19,“  dok se ne pronađu i masno naplate neke nove vakcine. Semafor je lako dešifrovati kao crveno kroz žuto do zelenog i obratno. Matica garant nije vezana uz pčelu jer pčela donosi, već na one koji sve odnose za svoju korist, a na štetu obespravljenih širokih narodnih masa.

            Te tri male, i ne baš uvijek tako slatke riječi, Miladin Berić aforistički elaborira ovako: Bosanski semafor. Dok smo prolazili iz crvenog u zeleno, najebali smo kao žuti. Što se tiče virusa popularnog imena „korona“, promatran kroz mikroskop očima Kriznog štaba, u Berićevoj interpretaciji,  on bi se mogao opisati naprosto proširenom rečenicom: Bolje da se mjere ukidaju postupno, nego posthumno. Posljednja sintagma bi se mogla prevesti i kao postumno, ako to ne vrijeđa gospodu psihijatre i veleumne doktore koji liječe poznate, manje poznate i nepoznate virusne infekcije u klinikama za infektivne bolesti. Nakon svima, osim idiota i lopova, nepotrebnih ex-yudomopreljubničkih ratova, vještački izazvane ekonomske krize iz 2008. i bankarske pljačkaške akcije sa napuhavanjem „švicarskog franka“ na štetu balkanskih i srednjoevropskih žitelja, korona virus legao je sirotinji, što bi se po bosanski reklo „k'o budali šamar“, od koga će siti biti još sitiji, bolesni još bolesniji, a gladni još gladniji. Jadni i nezaposleni, naravno, još jadniji. Podrazumijeva se da aforistička matica ne proizvodi med već vrca misli koje nude smijeh kao alternativu svim poznatim i „izmišljenim“ bolestima od kojih naprasno umiru polumrtvi, a zdravi ih prebole sitnim kašljucanjem. Ne kaže se u Srba džabe: „Dva loša ubiše Miloša“. Jer, kako misli i ironijsko-satirično zapisuje Miladin Berić: Srbin stavi rampu tek kad prođe voz. Koronarno gledano iz drugoga smjera, to bi se moglo post(h)umno prevesti kao: Skinuli smo maske. Progledali smo! Nazdravlje svima koji su preživjeli ili će proživjeti svjetsku korona pandemijsku epidemiju u kojoj su po političko-meše tarsko-farmakološkoj, medicinsko-medijskoj kampanji izmiksani i izgemištani zdravi i bolesni, živi i mrtvi, mudri i ludi, sabrani i zbunjeni i svi njima slični i ne slični. Nazdravlje svima njima, ma gdje bili i ma kako živjeli!

            Svima njima hvala lijepo. Miladin i ja, zajedno sa istomišljenicima, kako se vidi iz priloženog i napisanog, razmišljamo samo svojom glavom. I, uzgred budi rečeno, tuđa nas glava ne boli. Ko voli – neka izvoli! Čitanje Berićevih aforizama svima je dobro došlo kao prirodni intelektualni lijek jer, u njemu nema virusa. Osim internetskih, razumije se. Onih koje i pas guta s maslom.

            Na kraju ove kratke pisane besjede o knjizi velikog majstora mudre humorističko-satirične misli Miladina Berića, dopisujem sa posljednje stranice jednu, za naše balkanske prilike, gotovo pa nevjerovatnu rečenicu koja glasi: Knjigu jer sufinansiralo Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske na osnovu Javnog konkursa za sufinansiranje projekata iz oblasti izdavačke djelatnosti u 2021. godini. Pa vi sada dragi državni duhovni cenzori i ini, sudite o tome gdje ima više, a gdje ima manje slobode i demokratije izražavanja na starom dobrom brdovitom Balkanu u jednoj zemlji negdanjih seljaka i dobrano iseljenih radnika. Ako laže pisac, knjiga garant ne laže. U njoj sve piše. Crno na bijelo.

           

Administrator ШИПАК

0 коментара:

Шипак, Београд.Сва права су задржана!Дизајн блога Игор Браца Дамњановић. Омогућава Blogger.