BRAK DUHOVITOSTI I MUDROSTI
(O knjizi izabranih aforizama Tomislava Supeka "Dani noćnih mora", "Studio Moderna", Zagreb, 2022)
Tomislav Supek je, bez ikakve dvojbe, jedan od najboljih aforista Hrvatske i regije. Dovoljno je pročitati samo nekoliko njegovih aforizama, pa se u to uvjeriti. A on to dokazuje već desetljećima, iz knjige u knjigu koje su sve sadržajnije, ubojitije i umjetnički vrijednije.
Supekove sentence su brak duhovitosti i mudrosti. Ovaj autor ima prirodni dar za uočavanje predmeta kritike (Neki političari nisu za fotelju, nego za kauč), sposobnost da nevesele pojave pretvori u humor (Aforist zbija šalu i smije se nečemu što je za plakati) i hrabrost da to učini bez obzira na posljedice, pridržavajući se isključivo moralnih principa. (Nitko ne bježi iz zatvora. Znaju situaciju vani).
Tajna vrijednosti aforizama iz ove knjige nije samo u tehnici pisanja već, prije svega, u talentu slobode autora. Onoj koja se, kako to veli Lec, „ne može simulirati“. Naš aforista je prkosno, zadivljujuće slobodan i osobno spreman da sve žrtvuje zarad istine! A istina je najčešće gorka: „Ljudi će vam lakše oprostiti ako ih prijevarite nego ako im kažete istinu.“ (František Vimazal). Zato dok čitamo Supekove jetke i istinite izraze (Prava je istina da mi lažemo sami sebe), i nehotice se zapitamo da li je: dar aforiste – blagoslov ili prokletstvo?
Ljudsko dostojanstvo je za Supeka mjerilo svih ideologija. (U desničarskim krugovima centar je izvan kruga); (Kapitalizam ili socijalizam? Svejedno mi je. Gladan sam). I kao što se ne mjea ulje s vodom, ni autor nije dozvolio da bude pomjean ni s jednom ideologijom. Zapravo, da pojasnimo: nije dozvolio da ga pomjeaju ni sa jednom od njih osim s ideologijom humanizma.(Ne brine me toliko smanjivanje broja stanovnika, koliko broja ljudi).
Supekovo stvaralatvo odlikuju bespotedna ironija (Crkvi skidam eir. Prosim ispred Katedrale), razorna satira (U naoj krizi su otisci prstiju svih stranaka) i nemilosrdni sarkazam (Ne može svaka budala biti ministar. Broj ministarstava je ograničen).
Pred nama je oštra i groteskna satira koja ismijava fenomene nemilosrdno, a ponekad i surovo. Ismijevanje je dovedeno do krajnosti, a uvjerenja su svedena na apsurdne zaključke. Odavde je jedan korak do crnog humora, a ova vrsta humora izaziva smijeh kršeći sve tabue. (Državni birokrat umro na radnom mjestu - u snu).
Svaki aforizam iz ove knjige je malo remek-djelo i svaki odlikuju neočekivan obrt (U stranku sam se učlanio iz ljubavi. Volim novce) i uspjela poanta (Problem je bio jednostavan. Onda su se uključili pravnici).
Supek je majstor da u nekoliko riječi saopšti ono za šta je drugima potrebno nekoliko stranica teksta. (Hrvatska je okupirana oslobodiocima); (Hrvatski san – buđenje). „Drugi pisci mogu na samo dvadesetak stranica da izraze ono za šta su meni ponekad potrebna dva cijela reda“, riječi su znamenitog austrijskog aforista Karla Krausa koje na najbolji način opisuju Supekov literarni kredo, za koga proza nije ništa drugo do praznina između aforizama, što on izvanredno definira autopoetičkom mišlju: Aforizam dobije na težini, što ima manje riječi.
Naš aforista kroz duhovite kratke iskaze na najbolji način demistificira i objašnjava pojave i procese društvu i pomaže razumijevanju karaktera i postupaka čovjeka. Aforizmi Tomislava Supeka su „razgovor sa samim sobom” naočigled svih. Njegove riječi su odeća u koju su obučene misli koje izvode piruetu.
Supekove rečenice su kratke, misli duboke, pogledi široki, a dometi visoki. Supek nas uvjerava koliko je bio u pravu Theodor Fontane kada je rekao da je „dobar aforizam mudrost čitave knjige u jednoj rečenici“. Supek je majstor paradoksa i dvosmislene ironije (Da sirotinja u Hrvatskoj ne glasa za stranku na vlasti ne bi je ni bilo), uspjele metafore (Mijenjamo redatelje i glumce. Scenarij tragikomedije ostaje isti), i igre riječima (Namnožilo se onih koji nas dijele).
On je sposoban da natjera misao da izađe iz uobičajenih okvira. Supekov aforizam je riječ uronjena u značenje. Njegova djela, koja se odlikuju pronicljivošću zapažanja, lirskim izrazom i lakonizmom, imaju egzistencijalni karakter. Supekove misli ukorijenjene su u aforističku tradiciju Stare Grčke i Starog Rima (I Sizif se gurao na vrh), izreke francuskih mislilaca (Chamfort, La Rochefoucauld), (Griješe oni koji vide krizu društvenog morala. Ja vidim društvenu krizu – moral ne vidim), kao i balkansku aforistiku sa svojim parabolama punim humora i alegorija (Previše stranaka – kilava država).
Platon je rekao: „Ne možete razumjeti ozbiljno bez smiješnog“. Supekov humor nam pomaže da sagledamo i drugu, često skrivenu stranu, mnogih događaja i osobnosti, skrivenih iza fasade dostojanstvenosti, nedodirljivosti i uglađenosti. Humor je, dakle, delikatna stvar! Jedina odbrana od gluposti i vulgarnosti je smijeh.
Svima onima kojima nije stran paradoksalan pogled na svijet i koji pokušavaju da misle slobodno i neovisno, preporučam da pročitaju ovu knjigu, jer „aforizam je uspio ako je napisan mišlju čitatelja”. A u ovoj knjizi je skoro osam stotina uspjelih aforizama!
Aleksandar ČOTRIĆ
Administrator ШИПАК
0 коментара:
Постави коментар